Vježbanjem prisutnosti duh i tijelo dolaze u ravnotežu, a vaši pokreti su svjesni, pravilni i značajni. Imaju svrhu, nisu besciljno i nenamjerno kretanje koje vam, nažalost, u ponavljajućim obrascima može donijeti štetu koju ćete smatrati misterioznom, pogrešno dijagnosticirati pa pogrešno tretirati ili pasivno okrivljavati svoje godine.

Kako da osvjestite pokret? U nastavku pročitajte što kaže Irma, edukatorica o pokretu. A više o njoj možete pročitati na blogu Smart by Irma ili pogledati na njenoj Facebook stranici te Instagram profilu.

Nakon što iskusite prisutnost duha, otvoreni ste za nove spoznaje koje će povezati svjesnost sa pokretom. Ukoliko je vaša prisutnost dovoljno evoluirala na razinu koja vam dozvoljava svjesnot u svakodnevnom životu uz pomoć kontroliranja svojih emocija i misli, razmotrite mogućnost da tu svjesnot primjenite u sve životne sfere koje se tiču i pokreta. Koji su benefiti ovog sinergijskog djelovanja uma i tijela? Prvi i najvažniji je onaj koji se tiče namjere. Ukoliko je namjera osviještena i prisutna prilikom bilo koje akcije, nema mjesta za pogreške. Pored toga, koja je uopšte svrha djelovanja bez namjere? Gdje leži smisao djela ukoliko nema pokretačke snage koja će nas tjerati da djelujemo najbolje što možemo u datom trenutku? Postoji skrivena poruka koja otkriva dostignuće potpune prisutnosti u svakodnevnom životu. Sagledavajući to iz perspektive ključnog životnog dostignuća, naravno pored pomaganja svim bićima dostizanje visoke razine svjesnosti, ovo je ključna stavka. Ali koja je povezanost sa pokretom?

Budući da pokret predstavlja čin svjesnosti u vremenu i prostoru, vođen namjerom, željama i potrebama, često smo mišljenja kako se većina pokreta odvija skoro refleksno, automatizovano i bez velikog uticaja naše volje. Donekle je to tačno, ali potrebno je mnogo opetovanog djelovanja kako bi pokret postao automatiziran. Stoga je potrebno da taj kretni obrazac bude ispravan ukoliko težimo dugovječnosti. Centralni nervni sistem radi nevjerovatnom brzinom kada odašilje podražaje koji određuju pokret. Toliko je brz da nismo u stanju osvijestiti njegovo djelovanje koje se sastoji od slanja naredbe senzornom sistemu koja sadrži informacije na koji način zaposliti lokomotorni sistem da bi se omogućila odgovarajuća akcija. Nakon slanja poruke postoji vremenski okvir u koji će se smjestiti reakcija mašine koju nazivamo tijelom, te u kojem se i dalje dešava razmjena informacija o učinjenom. Odgovor na stimulans se dešava u roku od 100 milisekundi, stoga je svjesnost o ovom procesu nemoguća. Međutim, itekako je moguće osvijestiti pokret koji dolazi kao rezultat ovih procesa. Ovo uveliko zavisi od naučenih moždanih obrazaca koji su dosad usvojeni i koji se sprovode na svakodnevnoj osnovi.

Od velikog je značaja vježbanje prisutnosti u svakodnevnim aktivnostima. Razlog je što su najčešće ozljede i poteškoće zapravo nastale prakticirajući pogrešne kretne strukture prilikom aktivnosti u vlastitom domu, čišćenju prašnjavog tavana i slično. Pod pogrešnim kretnjama najčešće se podrazumijeva loše držanje tijela prilikom pokreta i izostanak aktivacije potrebnih mišićnih struktura, koje naposlijetku dovode do bolova u leđima. Ova vrsta bola je jedna od najbrojnijih boljki na koju se žale ljudska bića, a nije usko povezana sa količinom sportskih ili rekreativnih aktivnosti koje osoba sprovodi u fitness centru. Razlog je jednostavan. Čak ukoliko imate sreću da za vrijeme tih nekoliko sati prilikom aktivnosti održavate posturu tijela ispravnom, ostatak svakodnevnih kretnji je ono što uzrokuje nesnosnu bol u leđima. Zamislimo da ste odlučiti pospremiti tavan i želite izvući staru kutiju ispod police, sa poda. Da li ćete uopšte razmisliti prije nego li izvedete potrebnu kretnju? Ako ste opsjednuti pokretom kao ja, te misli će se pojaviti. Međutim, ako niste nikada razmišljali o pokretu, pročitajte u slijedećem paragrafu kako se kretati sa teškim predmetima na najsigurniji mogući način.

Ponovo smo na tavanu, i vaša kutija čeka na djelovanje. Kada je potrebno predmet izvući iz gomile na tlu, najsigurniji izbor je čučanj. Početna pozicija čučnja zahtijeva noge pozicionirane u širini u kojoj se osjećate ugodno te odgurujući podlogu stopalima. Postoji začkoljica; kada ispružite ruke da dohvatite kutiju, potrebno je održati kralježnicu ravnom i organiziranom, kao i karlicu – bez pomjeranja prema unutra ili van. Ovo je moguće samo uz pravilnu aktivaciju mišića jezgra i donjih ekstremiteta (nogu) uz pomoć disanja. Previše nauke? Evo nekoliko uputa: disanje je najvažnije. Potrebno je prvo udahnuti pri izvođenju čučnja, da bi se tokom izvedbe narednog pokreta prirodno desio izdah. U trenutku primanja kutije u ruke, započeti sa izdisajem, te nastaviti ispuštati zrak prilikom povlačenja kutije. Dakle, pravilno je povlačiti samo u trenutku izdisaja zbog najveće iskoristivosti jakosti. Ukoliko dođe do potrebe za udahom, zaustaviti pokret u poziciji u kojoj ste izvukli kutiju, te napraviti novi udah, i ponoviti povlačenje. Na slici ispod prikazana pravilna izvedba čučnja, do momenta uzimanja predmeta u ruke. Ovaj položaj može biti dublji, u zavisnosti od individualne pokretljivosti donjih ekstremiteta. U slučaju naše kutije sa tavana, ruke će biti ispružene kako bi dohvatile predmet.

Ok, sada kada ste je izvukli, želite kutiju podići na stol ili neku visočiju površinu. Potrebno je iskoristiti pokret mrtvog dizanja prilikom podizanja bilo kakvog težeg predmeta sa tla. Ovaj put ne savijate koljena u velikoj amplitudi, već samo toliko da se riješite nelagode. Pritom se pregibate u zglobu kuka sa organiziranom i ispruženom kralježnicom. Organizirana kralježnica znači da su vam ramena daleko od ušiju, lopatice se spajaju prema centralnoj liniji leđa, a vrat i glava su poravnati sa kralježnicom. Pregibanje obično znači savijanje kralježnice prilikom namjere podizanja sa tla ili vezanja pertli, međutim mrtvo dizanje podrazumijeva pregibanje samo u zglobu kuka dok su ostali dijelovi tijela u poravnanju. Na slici ispod prikazani pogrešni obrasci pregibanja. Osim što ne izgledaju baš privlačno, stvaraju velike kompresijske sile na pršljenove i zglobove donjih ekstremiteta.

No, da se vratimo našem dizanju. Krenite od disanja jer ono omogućava držanje pravilne pozicije. Dakle, napravite jedan udah prije nego napravite pregibanje u kukovima i potom započnite laganim izdahom nakon što se obuhvatili kutiju. Izdah se nastavlja sve do dolaska u uspravni položaj, ili do ciljne tačke na uzvišenju. Ukoliko ste ostali bez daha i osjećate da je vrijeme da udahnete, uradite to dok stojite u ispravljenoj poziciji sa kutijom u rukama, te napravite novi izdah prilikom spuštanja na željenu podlogu. Na slici ispod prikazana pravilna izvedba pregibanja u zglobu kuka sa poravnanjem kralježnice, ramenog pojasa i glave.

Ovi principi su univerzalni i vrijede za bilo koje radnje koje podrazumijevanju rad sa teškim (ali i lakim) predmetima. Korištenje ovih jednostavnih trikova u svakodnevnim aktivnostima ne samo da unapređuje svjesnost i prisutnost prilikom povlačenja, guranja, podizanja ili spuštanja određenih predmeta, već će dugoročno uticati na smanjenje bola i usporavanje kompenzacijskih rješenja kada se radi o držanju tijela i posturalnim navikama.

Dakle, isplati se uključiti prisutnost uma u svakodnevne aktivnosti. Možete vježbati svjesnost sjedeći u meditaciji, ali najzdravije je vježbati prisutnosti u svakom pokretu, u svakoj misli i emociji. Fokusiranje na stvari koje radimo u trenutku stavlja multiasking u drugi plan. Jer radeći više stvari u isto vrijeme, zapravo gubimo vrijeme – za svaku promjenu pažnje na drugu ili treću stvar koju radite istovremeno, gubite pola sekunde vremena. Zar to nije neracionalno gubljenje dragocjenog vremena? I da, nauka je dokazala upravo to!

(Slike preuzete sa interneta)

Vezani recepti